događanja

Događanja

Interliber

 

U utorak 12. studenoga 2019. u poslijepodnevnim satima naši su učenici posjetili Interliber, sajam knjiga i učila na Zagrebačkom velesajmu.

Imali su se tako priliku družiti s knjigama, novim izdanjima i naslovima te kupiti knjigu koju su, možda, već duže vrijeme željeli nabaviti.

Prije samog odlaska na Interliber, učenici su u CineStaru  Avenue Mall pogledali animirani film Asterix: Tajna čarobnog napitka, obiteljsku komediju koja nas je sve do suza nasmijala.

Iako je vrijeme bilo tmurno i kišovito, dobro su se zabavili, a usput i naučili nešto novo u dobrom starom društvu knjiga!

Događanja

Priča jesenskog šešira

Kao što smo najavili u prethodnom članku, na red su došle priče koje su se skrivale u toplini jesenskih šešira, a naši su ih učenici podijelili s nama…

Neki su i zapjevali, čarolija jeseni ne prestaje, a želite li, malu izložbu jesenskih šešira možete vidjeti u predvorju škole i uživati u kreativnosti naših učenika.

 

Jesenski predsjednik

Bok! Ja sam jesenski predsjednik i sad ću vam ispričati kako sam to postao. Krenimo!

Prije sam bio običan šešir na glavi jednoga starog strašila. Bio sam na tom strašilu jako dugo i bilo mi je dosadno. Jednoga je dana zapuhao vjetar i otpuhao me sa strašila. Letio sam cijeli dan i, moram priznati, bilo je zabavno. Sljedećeg jutra sletim na zrnca kukuruza i zaspim. No odjednom se probudim i vidim da sam zatrpan lišćem. Kada sam se otresao, bio sam prekrasan!

Ispod tog drveta bila je jedna mala kuća, a u toj kući živjela je jedna obitelj. Dječak me našao i igrao se sa mnom. Dosadio sam mu i odlučio me baciti na cestu. Kada je njegov otac krenuo na posao, vidio me, uzeo i stavio u auto. Vozili smo se dosta dugo i napokon, kada smo stigli, stavio me na glavu i ušao u veliku zgradu. Tamo je bilo puno ljudi i svi ljudi imali su prekrasne šešire na glavi. Dugo su pričali i odjednom čovjek, na čijoj sam glavi bio, digne se i glasno vikne: ,,Evo nam novoga jesenskog predsjednika!”.

Zamislite, to sam bio JA!

 

                                                                                                   Vid Matuša, 5.b

 

 

Jesenka

Jednog dana sjedila sam na klupici i onda je zapuhnuo jak vjetar koji 

me otpuhao u polje. Tamo sam vidjela mnogo lijepih jesenskih plodova koje sam ubrala i ukrasila se s njima. Vjetar me odnio u šumu i tamo sam ubrala mnoštvo mirisnih jesenskih darova. 

U jednom sam trenu sletjela u dvorište vesele djevojčice, ona me podigla i, eto, sad sam tu.

 

                                                                                         Petra Štefek, 5.b

 

 

Nestaško

 

Bok! Ja sam Nestaško, nestašan sam i po tome sam dobio ime. Kao što vidite pun sam kestena, lješnjaka, šipka i drugih jesenskih plodova, sve je razbacano. Ove godine sam navršio 11 godina i bio je moj red za uređivanje nekih zemalja. Jesenko, onaj koji je iznad mene, onaj glavni, rekao mi je da uredim Hrvatsku. Prvo sam posjetio brežuljkasti kraj. Tamo je bilo predivno, sami brežuljci i gore, ali morao sam to uništiti. Zamutio sam nebo sivim oblacima, zapuhao je vjetar, a ja sam otišao. Poletio sam u nizinski kraj. U nizinskom kraju je bilo prelijepo, žute nizine i narančaste ravnice. Počeo je puhati vjetar, oblaci su se zamutili i počela je padati kiša, ja sam otišao iz nizinskog kraja. Došao sam u Dalmaciju, more je bilo predivno, sijalo je Sunce, ali i to sam uništio. Oblaci su poprimili tamnu, sivu boju , počela je puhati bura, lišće sam raznio po moru. Napustio sam Dalmaciju i došao u gorski kraj. Zamutio sam oblake i počela je padati kiša. Vratio sam se u brežuljkasti kraj u Donju Stubicu, a tamo me dočekala zabava. Svi su plesali i pjevali. Pozdravio sam se sa svima i otišao kući. Jesenko me dočekao i bio je presretan jer sam obavio dobar posao i jesen je napokon došla. Proglasio me najboljim šeširom Jesenošom i od tada svake godine uređujem prirodu.

 

 

                                                                              Eva Ovničević, 5.b

 

Češerko                           

 

 

Zovem se Češerko. Mojoj vlasnici sam najdraži šešir. Svaki dan me šeće uz rivu predivne Jadranske obale. Jednom je zapuhao povjetarac, a ja sam se počeo meškoljiti po gustoj kosi moje vlasnice.

Malo me pridržavala da joj ne padnem s glave. Zapuhala je bura te  sam odletio u borovu šumu. Drveće se zelenilo, a pod je bio prekriven  smeđim češerima. Bio sam toliko oduševljen šumom da sam morao uzeti  malo jesenskih plodova. No mojoj je  zabavi u borovoj šumi došao kraj. Vjetar me odnio među brda i gore. Tamo sve blista od jesenskih boja.  Tlo je bilo prekriveno žuto-smeđim lišćem. Žirove i šipak sam pokupio, kukuruz s njiva pobrao. Vjetar me ponio, a ja sam pokušavao pronaći put kući. Napokon sam se vratio kući, ali vlasnica me se bojala opet prošetati uz rivu da me ne bi zauvijek izgubila. Meni su nedostajale te šetnje. Jednom prilikom se sjetila staviti mi vrpcu pa me s ponosom pokazivala svima.  Postao sam pravi jesenski šešir. 

 

                                                                                                     Tia Bivol, 5.b

Jesenski kauboj

 

Ja sam Jesenski kauboj. Živim na dalekom Divljem zapadu. Imam prijatelja Miru u zagorskim krajevima, poznajem ga cijeli život, zato što je i on nekada živio na Divljem zapadu, ali se odselio zbog jesenske čarolije.

Jedne godine poslao mi je sliku zagorskih krajeva na Divlji zapad, sliku jesenske čarolije i pečene kestene. Svaki list bio je obojan u crvenu, žutu ili smeđu boju, sve je bogato različitim jesenskim plodovima kao što su: šipak, divlji kesteni, kukuruz… Kada sam probao pečene kestene, toliko su bili ukusni da sam odmah odlučio sljedeće godine otputovati u zagorske krajeve.

Upoznao sam i novog prijatelja. Ime mu je Vjetar. On me nosio kroz krošnje, vinograde, polja i livade. Svi su mi poklonili malo jesenskih plodova, a prijatelj Vjetar mi je poklonio jesensku čaroliju…

 

                                                                                                       Kiara Hren, 5.b

 

 

Šumski put

 

Dobar dan svima,

šumski put sam ja.

Raznosim lišće, kestene

i sve ostale plodove.

 

Tra la, la, la, la

šumski put sam ja.

Tra la, la, la, le

raznosim ja lišće sve.

 

Tra la, la, la, lu

kesteni su svi po tlu.

Tra la, la, la, li

žirovi su popadali.

 

Tra la, la , la, lo

vrganj mi je niknuo.

Tra la, la, la, le

šipka puna vreća je.

 

Tra la, la, la, lu

i kukuruz je tu.

Tri la, li, la, la

jesen je počela.

 

                                                                                   Helena Bezik, 5.b

 

K.P.

 

Događanja

Margareta Peršić pružila nam je nesvakidašnji doživljaj

 

U četvrtak 7. studenoga učenici i učitelji 3. i 4. razreda matične i Područne škole Vučak uživali su u susretu sa svestranom umjetnicom Margaretom Peršić.

Magi priča bajke, ali na osobit, magičan način, ona doslovno gledatelje uvlači u bajku. Na ovom se susretu dogodio osobiti klik, djeca su odlično prihvatila gošću kao i ona njih. Bilo je divno, u pojedinim trenutcima čak urnebesno!

Margareta je u našoj Spomen knjizi posjeta književnika upisala da se u bajci svi susrećemo, bar na tren. U bajkama, koje je ona ispričala i dočarala, nismo se samo susreli, zbilja smo u bajci sudjelovali.

Kao što je o njoj već napisano: „Djeco, Margareta se zove, koga nacrta, izradi, ispriča ili dotakne, bude živ! Vjerujte mi na riječ!“

Ne vjerujete li, susretnite se s Margaretom i vidjet ćete da je tako!

Događanja

Žumberak i Samoborsko gorje

 

Učenici 3. a i 3. b išli su  na izvanučioničku nastavu u Park prirode Žumberak – Samoborsko gorje.

 

Krenuli smo u 8.00 h ispred naše škole. Putovali smo prema Zaprešiću, a zatim nastavili prema Samoboru. Nakon jednog sata vožnje po prekrasnom Parku prirode Žumberak stigli smo u Eko-centar Budinjak koji je dio Parka prirode Žumberak – Samoborsko gorje. Tamo su nas dočekali voditelji i objasnili nam što ćemo raditi u edukativnoj radionici. Naziv radionice je Potraga za blagom: koristeći kompas, kartu i pisane upute, mladi lovci na skriveno blago iskušavaju stečena znanja o orijentaciji u prirodi, izrađuju priručne sunčane satove te upoznaju modernu GPS tehnologiju. Nakon odrađenih radionica imali smo vrijeme za igru.

Puni dojmova i novih stečenih znanja vratili smo se u Donju Stubicu. 

 

Događanja

Ivanina kuća bajki

 

Učenici četvrtoga razreda posjetili su Ivaninu kuću bajki 29. listopada ove godine.

Evo, kako su je opisali:

 

Konačno je došao i taj dan, dan našega prvog izleta u četvrtom razredu. Bilo je kišovito vrijeme, ali bez obzira na to mi smo bili sretni. Išli smo u Ogulin, u Ivaninu kuću bajki. Nakon duže vožnje stigli smo u Ogulin. Ušli smo u dvorište Ivanine kuće, a tamo su nas dočekali voditelji i poveli u kuću.

Učestvovali smo na radionicama na kojima smo dramatizirali djelo koje smo pročitali, Šumu Striborovu. Glumci su bili podijeljeni u dva tima – Svračići i Vjeverice. Žiri, u kojem su bili dva člana i predsjednik, odlučio je da je izvedba Svračića bila uspješnija.

Poslije toga smo razgledavali Ivaninu kuću. Upoznali smo pisce, ali i male Bjesove, koji su bili prisutni cijelo vrijeme. Pogledali smo film o Ivani kao djevojčici.

Na kraju smo po grupama ulazili u špilju, gdje nam je mali Bijes s ekrana otkrivao naše posebne moći.

Nakon razgledavanja Ivanine kuće bajki pošli smo do Đulinog ponora koji je u blizini. Upoznali smo se s legendom, a kada smo se zagledali u stijenu iznad ponora mogli smo vidjeti profil muškarca.

Bilo nam je lijepo i vratili smo se sretni i zadovoljni.

 

 

                                                                                        Ema Horvat, 4.a

 

Događanja

Natjecanje iz Robotike

Ove školske godine  mi smo članovi Croatian Makers Lige, projekta udruge Institut za Razvoj i Inovativnost Mladih – IRIM.

Fokus ovog projekta je razvoj digitalne i znanstvene pismenosti, tehnoloških i ostalih kompetencija u okviru STEM područja za mlade u Hrvatskoj i drugim zemljama, kako bi postali ravnopravni građani 21. stoljeća. (preuzeto sa http://croatianmakers.hr/hr/o-nama/ )

U sklopu toga provest ćemo više online kola  natjecanja, kao i fizičko kolo, prema zadanom rasporedu.

Prvo kolo – online natjecanja održala su se u utorak  29. listopada. Sudjelovala je starija dobna skupina učenika naše škole koja radi u sklopu izvannastavne aktivnosti „Robotika“ .

Zadatak je bio programirati m-bota da se kreće po zadanoj stazi, svijetli određenim bojama, zaustavi se na točno određenom mjestu i na kraju,  pripremi se za lansiranje u svemir. Sve to zahtijeva što veću brzinu prelaska staze i što preciznije kretanje robota unutar zadane staze.

Natjecanje je bilo zahtjevno. Trajalo je 4 sata, ali i to se učenicima činilo prekratko. Da se učenike pitalo, ostali bi oni još koji sat vremena! Svoje programe su natjecatelji isprobali na robotima, a najbolji uradak smo snimili i poslali, kao i ukupne bodove, te vrijeme prelaska zadane staze.

Uskoro nam stiže i novo kolo natjecanja!

 

Događanja

Naši učenici nagrađeni u Zelini

Na ovogodišnju 39. Smotru dječjeg kajkavskog pjesništva „Dragutin Domjanić“ pristiglo je mnoštvo dječjih kajkavskih pjesama.  Stručni ocjenjivački sud Smotre u sastavu: dr. sc. Ivo Kalinski, dr. sc. Božica Pažur i Štefica Kamenarić-Filipović, dr. med.  od ukupno 400 pjesama iz 76 osnovnih škola izabrao je za objavu u zbirci pjesama ovogodišnje Smotre 79 pjesama među kojima i pjesme učenika naše škole. To su Patrik Horvat, 4.b s učiteljicom Tatjanom Benko i Josip Milički, 6.c s voditeljicom Male Kajkaviane Danicom Pelko. Patrikova pjesma Kaj je to vrieme je bila i javno izvedena na završnom događanju Smotre, 26. listopada u Sv. Ivanu Zelini. Posebno iznenađenje je bilo kada smo saznali da je pjesma Kaj je to vrieme  među desetak posebno nagrađenih pjesama Smotre.

Čestitamo nagrađenim učenicima i njihovim mentoricama te im želimo puno uspjeha u stvaranju novih stihova!

 

Kaj je to vrieme

 

Pital sem babicu: „Kaj je to vrieme?“

Rekla je da poglejem v staru drvenu škrinju v njejne sobe.

Prešel sem tam i naluknul se v škrinju.

Videl sem pisma, spomenar, dukate i jenu staru vuru tere se niesu ciegeri z mesta pomekavali.

Opet sem pital babicu e je vrieme stale.

Same se nasmejala i rekla mi je da nije, nek da treba vuru naviti.

Gledel sem ju v čudu.

„Dragi vnuček, kaj se tulike čudiš?

Negdar su se vure navijale da bi vrieme išle.“

 

Patrik Horvat

 

 

 

KAJ BI BILE

 

Negda si mislim

Kak jena stvar nemre bez druge.

Pak kaj bi bile

Da hiža nema okna

Da čovek nema jela

Ta tiči nemaju peruti

Da nema drieva za papiera napraviti?

 

A kaj bi bile

Da tajna čuvara nema

Da diete roditelja nema,

Da husta farbe nema zelene

Da ova pesma nema mene.

 

Josip Milički

Događanja

Terenska nastava učenika drugog razreda

U ponedjeljak 14.10.2019. učenici drugog razreda naše škole posjetili su Gradsko kazalište „Žar ptica“u Zagrebu i tamo pogledali kazališnu predstavu „Pinokio“.

Poznata nam priča Carla Collodia adaptirana je kao priča o dobroti, a oduševila nas je ne samo odličnom glumom već i glazbeno-scenskim efektima.

Šarena, razigrana, vesela ali i poučna  predstava uljepšala nam je ionako sunčan i topao jesenski dan.

Naučili smo da samo ljubav,iskrenost i dobrota čine svijet boljim i kako sam autor kaže: Budite razboriti i bit ćete sretni!

Nakon predstave prošetali smo  Botaničkim vrtom gdje su nam stručne voditeljice ukazale na važnost čuvanja biljaka na našem planetu. Vidjeli smo mnogo poznatih nam biljaka, ali i biljke iz cijeloga svijeta koje ne rastu na našem području.

Oduševio nas je ogromni hrast star dvjesto godina, drvo stribor koje se čuva u kavezu, gredice koje obrađuju djeca iz obližnje škole, alpske i krške kamenjare, a najviše su nas se dojmile biljke mesožderke.

 

Događanja

Došli… gledali… slušali… učili…

Izvanučionična nastava šestih razreda u Karlovcu

Nastavu na terenu šestaši su u listopadu ove školske godine odlučili provesti u karlovačkom kraju. Prva postaja bio im je novi  Muzej Domovinskog rata Karlovac – Turanj u karlovačkoj gradskoj četvrti Turanj koji je, smješten u ratom uništenoj i konzerviranoj staroj austrijskoj vojarni, svojim interaktivnim postavom novije hrvatske povijesti izazvao veliko zanimanje učenika.

Novo i drugačije oduševljenje izazvao je akvarij slatkovodnih riba Aquatica koji plijeni pažnju arhitektonskom osobitošću te bogatstvom i raznovrsnošću riba koje se rijetko imaju priliku promatrati u prirodnom okružju, a učenike je brojnim zanimljivostima i anegdotama o brizi za ribe i održavanju njihovih „kuća“ oduševila kustosica Akvarija.

O povijesnom razvoju, načinu života i tradiciji grada Karlovca saznali su kroz interaktivno vodstvo i radionicu u Gradskome muzeju Karlovac, a nakon željno iščekivanog slobodnog vremena za šetnju karlovačkim „Zrinjevcem“ , atmosferu burnih povijesnih okolnosti Karlovca doživjeli su u najstarijem karlovačkom spomeniku – Starom gradu Dubovcu.

Na putu kući, nakon kraćeg predaha radi pokojeg slasnog zalogaja i sladoleda, jedan je šestaš izjavio: Ovo je najbolji izlet dosad!

A. G.

Događanja

Dječji gradonačelnici u OŠ Donja Stubica

U četvrtak 10. listopada ove godine u našoj su se matičnoj školi okupili dječji gradonačelnici i načelnici Krapinsko-zagorske županije zajedno s predstavnicima Društva Naša djeca iz gradova i općina naše županije, županijskim rukovodstvom na čelu sa županom Željkom Kolarom i donjostubičkim gradonačelnikom Nikolom Gospočićem te 
ravnateljicom naše škole Sonjom Martinek.

Donja Stubica još nije grad – prijatelj djece, što je uvjet za dobivanje dječjega gradonačelnika pojedinoga grada, stoga su, kao predsjednik i zamjenica Vijeća učenika OŠ Donja Stubica, naš grad predstavljali učenici Gabrijel Kučko i Leona Berta.

Sastanak je otvorila zamjenica župana Jasna Petek, a vodila ga je, zajedno sa županom, dječja gradonačelnica Krapine Maša Magarin.

Nakon toga je gradonačelnik Nikola Gospočić govorio o mogućnostima i planovima vezanima uz djecu u našem gradu, a predstavnici Vijeća učenika OŠ Donja Stubica su ga nadopunili i rekli što bi još oni željeli: obnovu školskoga igrališta, dječji festival, sigurnije sudjelovanje u prometu…

Sastanak je završen izlaganjem dječjeg proračuna KZŽ-a od
100.000 kn koji će biti namijenjen samo djeci koja će moći predlagati
projekte za dobivanje sredstava (više o tome na:
http://www.kzz.hr/javni-poziv-za-prijavu-prijedloga-za-participativni-djecji-proracun-za-2020-godinu), a dječji gradonačelnici će odlučivati o dobitnicima sredstava do 15.000 kn. Svi dječji predstavnici podržali su taj projekt i opet će se sastati krajem studenog ili početkom prosinca kako bi odlučivali o raspodjeli
sredstava.

Vaš novinar: Gabrijel Kučko, 8.a

Događanja

Školsko zvono u Bakovčici

U četvrtak  10.10.2019. učenici PŠ Lepa Ves sudjelovali su u već tradicionalnom susretu prijateljstva malih područnih škola. Ova zanimljiva aktivnost pod nazivom Školsko zvono u Bakovčici održala se u PŠ Bakovčica, u malom naselju pokraj Koprivnice.

Dvosatna vožnja do odredišta učenicima je brzo prošla. Bilo je tu pjesme i zabave, ali i promatranja krajeva kroz koje se prolazilo.

Susret je počeo programom kojeg su izveli učenici škole domaćina te učenici PŠ Lepa Ves i PŠ Vojakovački Osijek. Nakon toga slijedio je posjet našoj poznatoj prehrambenoj industriji Podravka te Muzeju prehrane. Učenici su imali prilike vidjeti i čuti mnoge zanimljivosti o hrani i povijesti proizvodnje hrane, a od Podravke su dobili i male poklone.

Iako pod kišobranima, slijedila je šetnja starom gradskom jezgrom Koprivnice te razgledavanje prekrasnoag gradskog parka.

Po povratku u školu domaćina, učenicima su se zanimljivim pričama o toj školi i o podravskom kraju obratili učitelj Radovan Knežević te dožupan Koprivničko-križevačke županije Ratimir Ljubić.

Puni lijepih dojmova čekamo neke nove prijateljske susrete!

 

Događanja

STUBIČKI KLARUŠ: SLIKOVNI RJEČNIK KAJKAVSKOGA GOVORA STUBIČKOGA KRAJA

 

Nacionalni okvirni kurikulum (str.14.) ističe: „Odgoj i obrazovanje pridonose izgradnji osobnoga, kulturnog i nacionalnog identiteta pojedinca. Danas u doba globalizacije, u kojem je na djelu snažno miješanje različitih kultura, svjetonazora i religija, čovjek treba postati građaninom svijeta, a pritom sačuvati svoj nacionalni identitet, svoju kulturnu, društvenu, moralnu i duhovnu baštinu.“

U skladu s ovim opredjeljenjem u Osnovnoj školi Donja Stubica posebna se pažnja posvećuje   njegovanju tradicijske zavičajne kulture. Dio naše kulturne baštine je i jezična kulturna baština jer je jezik bitno, ako ne i najbitnije, obilježje identiteta. U OŠ Donja Stubica s posebnom ljubavlju i pažnjom njeguje se zavičajni govor i to najviše unutar izvannastavne aktivnosti Mala Kajkaviana koja u školi djeluje od 2000-te godine. Daroviti učenici u toj maloj, ali vrijednoj skupini bave se stvaralaštvom na kajkavskom jeziku što je prepoznato i nagrađeno brojnim nagradama na literarnim natječajima. Posebno smo ponosni na 2. mjesto koje  je članica Male Kajkaviane Magdalena Blagec ostvarila na Goranovom proljeću 2018. godine.

Pišući na predivnom jeziku zavičaja postali smo bolno svjesni tihog odumiranja kajkavskog jezika, posebno među mladima i djecom. U želji da se to zaustavi ili barem uspori, 2016. godine izdali smo Mali rječnik kajkavskoga govora stubičkoga kraja koji je okupio 3200 pojmova. Rječnik je pobudio veliko zanimanje pa smo 2018. godine publicirali i drugo izdanje dopunjeno multimedijalnim rječnikom.  U online izdanju rječnika moguće je čuti kako se svaka od 3200 riječi izgovara.

U želji da potaknemo i malu djecu, naše najmlađe učenike, da što više govore kajkavskim jezikom,  nastao je Stubički klaruš: slikovni rječnik kajkavskoga govora stubičkoga kraja. On je djelo učenika OŠ Donja Stubica, većinom članova Male Kajkaviane koji su velikom ljubavlju i pažnjom crtali i slikali kako bi najmlađima prenijeli znanje jezika na primjereni način. Nadajmo se da smo ovim simpatičnim rječnikom koji je sav u kvadratićima dodali još jednu kockicu u očuvanju naše bogate tradicije. Ovime je nastao mali rječnički komplet kajkavskoga govora stubičkoga kraja koji se sastoji od tiskanog, zvučnog  i slikovnog rječnika. Rječnik je nastao u suradnji s dr. sc. Anitom Celinić s Odsjeka za dijalektologiju Instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje.Rad na očuvanju stubičkoga govora prepoznao je i Grad Donja Stubica koji je podupirao izdavanje slikovnog rječnika.

Stubički klaruš je u OŠ Donja Stubica svečano predstavljen 30. rujna 2019. Taj datum je važan za knjižnicu OŠ Donja Stubica jer je na taj dan prije točno 20 godina otvoren novi prostor knjižnice i čitaonice. A upravo je knjižnica mjesto u kojem se sastaju mali kajkavci, u kojem je nastao kajkavski abecedar, snimljen je zvučni kajkavski rječnik i u tom ugodnom prostoru slagao se i slikovni rječnik. Na predstavljanju su se okupljenima obratili ravnateljica škole prof. Sonja Martinek, gradonačelnik Nikola Gospočić i pomoćnica župana Krapinsko-zagorske županije Jasna Petek. Izrazili su zadovoljstvo brigom za očuvanje kajkavske jezične baštine stubičkoga kraja, a gradonačelnik je izrazio želju za izdavanjem velikoga kajkavskoga rječnika stubičkoga kraja koji je u nastajanju.

Dr. sc. Anita Celinić je u samom uvodu svog govora objasnila smisao našeg  rada: …“jezično i etnografsko blago – čiji opstanak, u ovim vremenima koja sve ujednačuju, ovisi o ovoj našoj generaciji: ili ćemo ih čuvati i govoriti i zabilježiti – ili ćemo ih za buduće naraštaje izgubiti.“ Rječnik koji smo predstavili zove se Stubički klaruš i dr. Celinić je objasnila značenje naziva:

„To je, kako nas uči i rječnik koji predstavljamo, “ogrlica”, izvorno je to “ogrlica od koralja”, prema kojima je i dobila ime. Naime, “klaruš”, negdje i “klariš” ili pak premetnuto “kraluš”, došlo je u naš jezik preko mađarskoga oblika kláriš, a korijen riječi potječe iz latinskoga corallus, što znači ‘koralj’, od kojega su se ogrlice izrađivale nizanjem djelića po djelića, zrna po zrna. U riječi klaruš skriva se i simbolika ovog rječnika koji je niska divnih kajkavskih riječi kao što je klaruš niz perlica. Klaruš se nosi oko vrata s ponosom kao ures, jednako tako treba s ponosom govoriti naše domaće riječi i kititi se njima. Neka klaruš bude zakopčan oko našeg vrata!“

Događanja

„Škrinjica“ na izložbi Zagorje – trnac starih sorata voća

 

U Domu kulture u Donjoj Stubici 12. i 13.10.2019.  održana je tradicionalna izložba Udruge Stubička baština Zagorje – trnac starih sorata voća.

Našu školu predstavljala je Etnografska grupa „Škrinjica“ koju vodi učiteljica Snježana Štefek – Borovčak,  s postavom Babičina špajza.

Članovi „Škrinjice“ pokazali su što sve može biti u babičinoj špajzi, a raslo je u voćnjaku. Bilo je tu: različitoga voća, čajeva, jabučnoga octa, pekmeza, džemova, kompota i sokova.

Prosudbena komisija ocijenila je postav Babičine špajze kao najbolji tematski prikaz izložbe te su članovi „Škrinjice“ dobili nagradu.

U svečanom programu sudjelovali su učenici 4.b razreda s prigodnim igrokazom, a uvježbala ih je učiteljica Tatjana Benko.

Događanja

Terenska nastava učenika petih razreda

U petak 11.listopada 2019. učenici petih razreda naše škole posjetili su Muzej Radboa u Radoboju i Entomološki odjel Gradskoga muzeja Varaždin.

Nakon nekoliko tjedana u školskim klupama stigao nam je dan  prve terenske nastave u petom razredu. Krenuli smo put Radoboja i Varaždina. U Radoboju smo uz stručno vodstvo razgledali  muzejski postav,  upoznali bogatu povijest Radoboja, saznali kako su se školovali, radili i  živjeli radobojski rudari.

U Varaždinu smo uživali u šetnji starim gradski ulicama, trgovima i parkovima. Posjetili smo Entomološki odjel Gradskoga muzeja Varaždin u palači Herzer i  upoznali se sa zanimljivim svijetom kukaca. U muzeju se čuva vrijedna i jedinstvena zbirka najvećega varaždinskog prirodoslovca, gimnazijskog profesora te utemeljitelja i prvog kustosa toga Odjela Franje Košćeca. Broji otprilike 4500 izložaka i zorno prikazuje biologiju kukaca  kroz nekoliko tema: U šumi, Uz šumu i na livadi, U vodi i na obali, Noću i  u zemlji.

Učili smo, družili se i uživali u toplome jesenjem danu!

 

 

 

Događanja

Terenska nastava – Sjeverni Velebit

 

U petak 11. listopada 2019. godine učenici sedmoga razreda posjetili su Kuću Velebita u Krasnom i Memorijalni centar Nikole Tesle u Smiljanu.

Memorijalni centar Nikola Tesla

Grad Gospić vođen željom da očuva lik i djelo Nikole Tesle  povodom  150 godina rođenja Nikole Tesle 10. srpnja u Smiljanu je svečano otvorio Memorijalni centar „Nikola Tesla“ 2006. godine.

Spomenik Memorijalni centar Nikola Tesla se sastoji od prije postojećih i novo sagrađenih objekata. Prije postojeći objekti su: Rodna kuća Nikole Tesle, crkva sv. apostola Petra i Pavla, gospodarski objekt,  kameni spomenici i klupa arhitrekta Zdenka Kolacija.

Novo sagrađeni objekti su:  trijem, ispitna stanica. multimedija centar s pripadajućim igralištem za djecu, spomenik Nikoli Tesli autora Mile Blaževića, vanjski auditorij, Teslina turbina i most ili platforma.

Multimedijalni postav je postavljen u Teslinu rodnu kuću, a to je bio prvi takav projekt odnosno pristup u prikazu života jednog znanstvenika u Republici Hrvatskoj. Prizemlje je posvećeno povijesnom pregledu Teslina života, gdje je na kronološki i pregledan način posjetiteljima dana lenta njegova života u odnosu na istovremene svjetske događaje, fotografijama, pisanim dokumentima, citatima iz Tesline autobiografije “ Moji pronalasci“, a sve je popraćeno zvučnom kulisom i video projekcijom koja nas vraća u Teslino djetinjstvo. Tavanski  prostor Tesline kuće  posvećen je Teslinim izumima također popraćen video projekcijama i zvučnom kulisom koje nam daju osjećaj da se nalazimo u Teslinom laboratoriju.

U prvoj prostoriji Tesline kuće mogu se vidjeti najstarije fotografije kuće i okućnice iz 1904. godine, a započinje lenta vremena koja prati život i djelo Nikole Tesle od dolaska obitelji Tesla u Smiljan 1852.g. pa do rođenja 10.srpnja 1856.g., školovanja u Smiljanu, Gospiću,Karlovcu.

U drugoj prostoriji  lenta se nastavlja i opisuje Teslino školovanje u Grazu  odlazak u Ameriku partnerstvo s Edisonom, Westinghouseom, a u toj se prostoriji nalaze i „ladice“ koje opisuje Nikolu kao osobu odnosno nalaze se vizije, opsesije, prijateljstva. Ladice govore o Nikoli kao osobi od čudaka do genijalca, nije se volio rukovati s ljudima, bojao se zaraze, kosu drugih ljudi bi dirao samo pod prijetnjom revolvera, osam stranih jezika je savršeno govorio,  predvidio probleme s parkiranjima, predvidio internet prije 100 godina, prijateljstva s Albertom  Einsteinom, Wilhelm Conrad Roetgenom, lordom Kelvinom, Markom Twainom, Ivanom Meštrovićem i slično.

 

U trećoj prostoriji lenta se nastavlja sve do smrti Nikole Tesle 7. siječnja 1943.g. U istoj se nalaze računala koja omogućuju besplatan pristup internetu posjetiteljima,  biblioteka s knjigama o Tesli, a posjetitelji mogu poslušati i izvorni govor gradonačelnika New Yorka Fiorello Henrya la Guardie koji je nakon Tesline smrti 10. siječnja 1943.g. govori o Tesli kao osobi koji je zadužio cijeli svijet, a umro kao sirotinja.

Na tavanskom djelu nalaze se funkcionalni Teslini izumi kao što su indukcioni elektro motor, okretno magnetsko polje poznatije pod nazivom „Kolumbovo jaje“, Teslin transformator , Teslina turbina i može se vidjeti zoran prikaz razlike Edisonove istosmjerne i Tesline izmjenične struje u prenošenju na udaljenosti. Također se nalazi popis Teslinih patenata u  Americi.

 

Kuća Velebita

 

Postav Kuće Velebita proteže se na četiri etaže i obuhvaća nekoliko tematskih cjelina koje se međusobno isprepliću i prožimaju kako bi se što bolje pokazalo bogatstvo Velebita, njegova raznolikost te kulturna i prirodna vrijednost. 

U središtu priče je čovjek i njegov direktan i indirektan utjecaj na prirodu i prirodne vrijednosti. U prošlosti su stanovnici Velebita živjeli nomadskim načinom života, krčili su šumu, napasali stoku, gradili kamene nastambe – pastirske stanove i suhozide te na taj način stvarali nova staništa – travnjake, lokve i drugo te utjecali na brojnost vrsta biljnoga i životinjskog svijeta.

 U Kući Velebita upoznali smo se s nemalim dijelom te raznolikosti – raznim kukcima i pticama, velikim zvijerima, endemičnim biljnim vrstama prilagođenima ekstremnim životnim uvjetima… No vrijednost ove planine nije samo u brojnosti biljnih, životinjskih i gljivljih vrsta već i u njezinoj krajobraznoj raznolikosti. Razlog tome su mnogobrojni površinski krški oblici – ponikve, grede, kukovi, škrape… samo su neki od njih. 

No ono što je najvrjednije nalazi se zapravo u podzemlju i većini je posjetitelja nedostupno. To su naše duboke jame u kojima obitava čitav jedan posebni svijet specifične faune koja se morala prilagoditi životu u konstantnom mraku. I opet je čovjek taj kojeg je to podzemlje konstantno intrigiralo pa je počeo detaljnije istraživati mračni svijet koji nas još uvijek fascinira i iznenađuje ponekom novootkrivenom životinjskom vrstom. 

Na trenutak postali smo speleolozi  i   istražili „Lukinu jamu“ u Kući Velebita.

 

 

 

Ovom terenskom nastavom svi smo bili jako zadovoljni: puno smo naučili, a ujedno uživali u jesenjem danu na Sjevernom Velebitu!

Događanja

Učiteljice naše škole održale predavanje na Učiteljskom fakultetu u Čakovcu

Na poziv prof. dr. Gorana Lapata 10. listopada 2019. učiteljice naše škole Snježana Štefek – Borovčak i Tatjana Benko održale su predavanje studenticama i studentima pete godine Učiteljskoga studija.

Pred šezdesetak studenata iznosile su svoja iskustva vezana za temu Napredovanje u struci ( mentor, savjetnik). Svoje izlaganje potkrijepile su nizom primjera kako i što se radi u našoj školi kako bi budućim kolegicama i kolegama olakšale njihov budući napredak kada počnu raditi u sustavu odgoja i obrazovanja. Predavanje je bilo interaktivno te su buduće učiteljice i učitelji postavljali mnoga pitanja.

Gostovanje na Učiteljskom fakultetu u Čakovcu proteklo je u radnom, ugodnom i nadasve poticajnom ozračju.

Čestitamo našim kolegicama!

Događanja

Znanstveni piknik u Donjoj Stubici

Dana 27. i 28. rujna ove godine u perivoju dvorca Stubički Golubovec održan je 8.Znanstveni piknik.

Prvi je to put da je Znanstveni piknik održan u Donjoj Stubici. Okupio je više od 100 izlagača među kojima je bila i naša škola, a posjetilo ga je više od 1500 učenika iz cijele Hrvatske.

Učenici naše škole su, s mnogo entuzijazma i volje, a uz pomoć svojih učiteljica Sanje Vidiček, Andreje Čmarec, Tine Vugrinec, Kristine Ciković- Lacković, Tanje Tišljarić, Andreje Curman, Snježane Štefek Borovčak, Ivane Škrablin i Katarine Poslek izvodili pokuse iz kemije, matematike, i geografije te usput pogledali ostale izlagače, a manifestaciju su otvorili mnogi uglednici.

Dodajmo još samo jednu zanimljivost. Prisutan je bio i jedini humanoidni robot u Hrvatskoj,Viktorija, koji je “otpjevao” pjesmu Zagorci smo, ljudi pravi te osvojio srca velikih i malih posjetitelja.

 

Vaš novinar: Gabrijel Kučko, 8.a

 

Događanja

Europski dan jezika

 

Vijeće Europe proglasilo je 2001. godine 26. rujna Europskim danom jezika.

Učenici viših razreda naše škole obilježili su taj dan istraživanjem brojnih europskih jezika. Saznali su više o njima te na temelju svoga istraživanja napravili plakate.

Zanimaju li vas jezici ili želite saznati nešto više o Europskom danu jezika, na tim ćete plakatima sigurno pronaći mnoštvo novih informacija!

                                                                                                                                               Ivana Žukina, 8.a

Događanja

Europski tjedan sporta

U utorak 1. listopada obilježili smo Europski tjedan sporta.

Učenici su odmjerili svoju snalažljivost i brzinu trčeći cross od 200 do 1000 m, ovisno o vlastitoj dobi.

Sudjelovali su svi učenici od prvog do osmog razreda.

 

Svi sudionici utrke dobili su priznanje za sudjelovanje i sok, a oni najbrži nagrađeni su   medaljama.

Ova sportska manifestacija održana je zahvaljujući suradnji naše škole sa Sportskom zajednicom grada Donja Stubica i AK Hidraulika Kurelja.

 

Veselimo se budućoj suradnji i novim sportskim uspjesima!

 

Ukupni poredak i promotivni video utrke bit će objavljeni naknadno.

Događanja

MathTrek u Kumrovcu

Udruga MathKaj organizirala je u subotu 28.9.2019. u Kumrovcu 2. MathTrek Krapinsko-zagorske županije.

MathTrek originalna je ideja udruge MathKaj, a zamišljen je kao rješavanje zadataka iz matematike u prirodi, obilazeći pripremljene postaje te koristeći orijentacijsku kartu.

Cilj je popularizacija matematike, razvijanje kreativnosti, logičkoga zaključivanja i timskoga rada.

Mogućnost sudjelovanja imali su učenici 6., 7. i 8. razreda, a obilazak postaja bio je moguć jedino u paru.

Okupilo se oko 90-tak učenika osnovnih škola iz Krapine, Zaboka, Klanjca, Desinića, Huma na Sutli, Bedekovčine i naše škole.

Boje OŠ Donje Stubice branile su učenice 6.a razreda Lana Knezić i Bruna Gučin.

U konkurenciji od 25 parova šestoga razreda naše su djevojke zauzele  „zlatnu sredinu”, odnosno13. mjesto na ljestvici.

e-spomenica 2016./17.
copyright

© 2016.-2019.
Dopušteno je stavljati poveznice prema ovoj stranici ili koristiti isječak teksta koji služi kao poveznica prema njoj. Prenošenje sadržaja u cjelosti zabranjeno je bez pismenog dopuštenja autora teksta ili slike.

Prijavi se na:
e-dnevnik za učenike
Pratite nas na:
Google Photos albumi