Događanja

Predstavljeno 2. izdanje Maloga rječnika kajkavskoga govora stubičkoga kraja

 

U osnovnoj se školi Donja Stubica 30. listopada 2018. okupila publika koja voli kajkavski jezik kako bi obilježila 2. izdanje Rječnika koji je nastao kao školski projekt i projekt darovitih učenika okupljenih u Maloj Kajkaviani. Prisutne je srdačno pozdravila ravnateljica škole Sonja Martinek, a gradonačelnik grada Donja Stubica Nikola Gospočić  pohvalio je ovakav rad i izrazio nadu da će Stubica uskoro imati i veliki kajkavski rječnik.

Predstavnica Ministarstva znanosti, obrazovanja i sporta viša savjetnica Katarina Grgec također je pohvalila projekt i obećala pomoć Ministarstva i u narednim projektima.

O nastanku Rječnika ukratko je govorila glavna i odgovorna urednica Danica Pelko. Naglasila je kako je prvo izdanje rječnika, objavljeno prije dvije godine u nakladi od 300 primjeraka, rasprodano u samo tri mjeseca pa se pojavila potreba za tiskanjem novoga izdanja. To znači da je Rječnik zaživio, koristi se u školama i domovima. Rječnik je postao priručnikom za voditelje izvannastavnih aktivnosti diljem Zagorja, iako postoje razlike u govorima pojedinih dijelova Zagorja. Ovaj je Rječnik poticaj stvaralačkome radu na kajkavskom jeziku.

 

Rječnik je dobio 2. nagradu na Trijenalima zagorskog suvenira u Muzejima Hrvatskoga zagorja. Osnovna je škola Donja Stubica u ime Maloga rječnika kajkavskoga govora stubičkoga kraja dobila posebnu pohvalu HRT-a u okviru projekta Zanemarena baština, a prezentiran je u emisiji Školski sat.

Uočilo se da u prvome izdanju Rječnika nedostaje akcentuacija pa je djeci i odraslima teško pravilno izgovoriti pojedinu kajkavsku riječ.  Uz drugo smo izdanje rječnika odlučili snimiti zvučni zapis kako bi se izbjegle dileme oko izgovora.

U tijeku školske godine 2017./2018. u OŠ Donja Stubica snimao se zvučni zapis Rječnika. U snimanju zvučnog zapisa sudjelovali su učenici naše škole:  Antares Jaić, Paola Novak, Lovro Lacković, Marta Drempetić-Hrčić, Ema Hren, Marta Drempetić, Marta Hren, Marko Gorupec, Magdalena Blagec, Paula Jozić i Petra Fišter, članovi Male Kajkaviane. Snimanje je provodila voditeljica projekta Danica Pelko.

Multimedijalni je rječnik nastao uz velikodušnu pomoć dragih ljudi iz IT zajednice. Tko nabavi novo izdanje Rječnika, dobit će i adresu web stranice na kojoj se nalazi multimedijalni rječnik i zaporku na temelju koje može preslušavati riječi.

O Rječniku je nadahnuto govorila poznata spisateljica Božica Brkan koja piše na standardnom i na kajkavskom jeziku. Naglasila je važnost očuvanja dijalekata, govorila o vrijednosti i važnosti zavičajnoga govora te o njegovoj ranjivosti i mogućnosti nestanka. Istaknula je da ovakvi projekti pomažu u očuvanju i popularizaciji kajkavskoga jezika. Evo kako cijeli projekt vidi Božica Brkan: Nadam se također da će barem netko od malih jezikoslovaca ostati i životno zainteresiran za temu, ma u kojem obliku. To je, zapravo, prava škola za život!

                Dr. sc. Anita Celinić s Odsjeka za dijalektologiju Instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje govorila je o Rječniku sa stručne strane. Počela je s činjenicom da je jezik bitno obilježje našega identiteta, naglašavajući koji je smisao očuvanja lokalnih govora i koliko u tome mogu pomoći ovakvi rječnici kao ovaj koji je nastao u Osnovnoj školi Donja Stubica. Međutim, najvažnije je da se jezik govori, da se koristi u svim situacijama u kojim nije nužno koristiti se standardnim jezikom. Mnoge lijepe i vrijedne stvari poput odjeće mogu se spremiti u škrinjicu, ali ne i govor koji se, da bi se održao, mora – govoriti.

Predstavljanje je Rječnika bila prigoda da učenici Male Kajkaviane  govore svoje stihove na kajkavskome jeziku. U programu je sudjelovala Magdalena Blagec, koja je ove godine nagrađena 2. nagradom za učenike osnovnih škola na Goranovom proljeću, nastupile su i učenice Antares Jaić, Ema Hren i Patricia Jozić koje su bile nagrađene i pohvaljene u okviru ovogodišnjega Festivala dječje knjige. Marta Drempetić Hrčić pročitala je svoju pjesmu Babičini štruklji u spomen na djeda Zorislava Drempetića Hrčića.

Na kraju, ponovit ćemo riječi dr. sc. Celinić:

Poznati je jezikoslovac (Humbolt) rekao da je prava čovjekova domovina jezik – dodala bih: ako je jezik domovina, mjesni, materinji govor nam je zavičaj.

 

                                                                                               Danica Pelko

 

 

e-spomenica 2016./17.
copyright

© 2016.-2018.
Dopušteno je stavljati poveznice prema ovoj stranici ili koristiti isječak teksta koji služi kao poveznica prema njoj. Prenošenje sadržaja u cjelosti zabranjeno je bez pismenog dopuštenja autora teksta ili slike.

Prijavi se na:
e-dnevnik za učenike
Pratite nas na:
Google Photos albumi